Riječ urednika

Abstract

Poštovane čitateljice i čitatelji,

zadovoljstvo mi je predstaviti drugi dvobroj „Kriminalističke teme“ za 2021. godinu, koji sadrži pet osobito interesantnih znanstvenih i stručnih radova iz domena kriminalistike, kriminologije i sigurnosnih studija.

Ovaj dvobroj nudi izvorni znanstveni rad autorice Jelena Jovanović, uposlenice u DNK laboratoriju Forenzičkog centra Crne Gore pod naslovom „DNK analiza i CODIS u istraživanju organiziranog kriminala u Crnoj Gori“ u kojem autorica ukazuje na značaj DNK profila i DNK baza podataka u istraživanju organiziranog kriminala uz poseban osvrt na CODIS sustav kao jednu od najznačajnijih alatki u pronalasku i identificiranju počinitelja uz pomoć DNK analiza.

Nadalje, u ovom dvobroju se pred vama nalazi pregledni znanstveni rad Mirze Buljubašića, asistenta na Katedri za kriminologiju, Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, Univerziteta u Sarajevu pod naslovom „Pregled teorija razvojne i kriminologije životnog toka“. U navedenom radu autor polemizirajući teorije razvojnih putova poput dobno gradirane teorije neformalne socijalne kontrole, interakcione teorije, teorije dualne taksonomije, integrativne višeslojne kontrolne teorije, teorije situacione akcije te pitanja integriranog kognitivnog antisocijalnog potencijala nastoji rasvijetliti konkretne putanje koje postupno, tijekom razvoja, dovode do kriminalnog ponašanja.

Naredni rad predstavlja pregledni znanstveni rad Stjepana Gluščića, doktora pravnih znanosti, docenta na Visokoj policijskoj školi u Zagrebu pod naslovom „Prikupljanje obavijesti, ispitivanje osumnjičenika i poligrafsko ispitivanje za potrebe kaznenog postupka u Republici Hrvatskoj“ u kojem autor ukazuje na utjecaj učestalih normativnih promjena koje se u pravilu odvijaju u području prethodnog kaznenog postupka a koje se reflektiraju na rad policije u području otkrivanja počinitelja kaznenog djela. Autor daje poseban osvrt na jednu od, za policiju, najznačajnijih promjena kojom je policiji onemogućeno prikupljanje obavijesti od osobe koja je stekla status osumnjičenika tijekom razjašnjavanja kaznenog djela sagledavajući je kroz prizmu njezine refleksije na poligrafsko ispitivanje koje provodi policija tijekom razjašnjavanja kaznenih djela.

Potom slijedi pregledni znanstveni rad koautora Anite Jandrić Nišević, uposlenice Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjeka za kriminologiju, Helene Gutrung, Uposlenice Osnovne škole Petra Preradovića i Joška Vukosava, uposlenika Visoke policijske škole, Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske pod naslovom „Procesi i kriteriji pozicioniranja zatvorenika u internom hijerarhijskom sustavu unutar penalne ustanove tijekom izvršavanja kazne zatvora“. U navedenom radu autori daju uvid u procese i kriterije pozicioniranja zatvorenika u internom hijerarhijskom sustavu za vrijeme izdržavanja kazne zatvora sa svrhom pravovremenog prepoznavanja potencijalnih aktivnosti koje mogu utjecati na razinu sigurnosti ustanove te narušiti rehabilitacijske napore.

U konačnici u dvobroj nudi prikaz knjige „Terrorism: What is it?“ autora dr. sc. Bakir Alispahić profesora na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu izdanu od strane Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Prikaz je priredio Amjad Javdan, doktorski kandidat, Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.

I u ovom dvobroju također želim izraziti zahvalnost svim autorima i koautorima na dostavljenim radovima, recenzentima te članovima Redakcije koji su svojim sugestijama i prijedlozima unaprijedili kvalitetu i omogućili publiciranje još jednog izdanja časopisa „Kriminalističke teme“. Nadam se da će čitateljice i čitatelji i u ovom broju pronaći interesantne i upotrebljive sadržaje.

Glavna i odgovorna urednica
Prof. dr. Marija Lučić-Ćatić