Editorial

Abstract

Poštovane čitateljice i čitatelji,

osobito mi je zadovoljstvo predstaviti prvi dvobroj  „Kriminalističke teme“ za 2022. godinu, koji sadrži pet iznimno interesantnih znanstvenih i stručnih radova iz domena kriminalistike, kriminologije i sigurnosnih studija te jedan prikaz univerzitetskoga udžbenika.

Ovaj dvobroj obuhvata izvorni naučni rad koautorica Elvire Čekić, profesorice na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu i Dženane Husremović, profesorice na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu te koautora Danijela Maleča, profesora na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i Aida Smajića, profesora na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu pod nazivom „Psihičke posljedice pandemije Covid-19 kod studenata Univerziteta u Sarajevu“. U navedenom radu koautorski tim ispituje utjecaj pandemije COVID-19 na psihičko stanje studentica i studenata Univerziteta u Sarajevu, koje se manifestira u određenim vrstama i stupnju psihičkih posljedica te  ispituje različite aspekte općeg psihičkog funkcioniranja  u situaciji online učenja i podučavanja. Temeljem istraživanja koje je provedeno u šestom mjesecu 2021. godine na uzorku od 3439 studentica i studenata Univerziteta u Sarajevu zaključuju da pandemija ima značajan psihološki utjecaj na studente kojima je potrebna intervencija u unapređenju mentalnog zdravlja.

Naredni rad predstavlja prethodno saopćenje koautora Roberta Mijalića Krešića, i Damira Jurasa iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske pod naslovom „Jačanje integriteta polaznika policijskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj kao antikorupcijska mjera“ u kojem koautori, prepoznajući važnost uloge policije u sprječavanju i sankcioniranju korupcije, kao i postojanje policijske korupcije, vrše analizu podataka o koruptivnim radnjama policijskih službenika i provode istraživanje među polaznicima policijskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj o percepciji korupcije u policiji i mjerama za njezino suzbijanje. Temeljem provedenog istraživanja koautorski tim zaključuje da korupcija u policijskim organizacijama otežava provedbu zakona i borbu protiv korupcije te ističu neophodnost korištenja preventivnih i represivnih mjera u svrhu svođenja korupcije u policiji na najmanju mjeru.

Potom slijedi pregledni znanstveni rad autorice Edite Hasković, docentice na  Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu pod naslovom “Uspon rasizma i ksenofobije u doba pandemije COVID-19 kao izraz njihove višestoljetne povijesti – sociološki i sigurnosni aspekt“. U navedenom radu autorica, postavljajući težište rada na razmatranju utjecaja pandemije COVID-19 na intenziviranje rasizma i ksenofobije u međunarodnim okvirima, polemizira o prodoru neonacionalizma i ksenofobije u predpandemijskoj eri, povijesnom osvrtu na kauzalno-posljedični odnos epidemija, rasizma i ksenofobije te usponu rasizma i ksenofobije u doba pandemije COVID-19. U konačnici autorica  zaključuje da se usporedo s internacionalizacijom epidemije virusa COVID-19  internacionalizirao i virus straha i mržnje prema onome što nosi odrednicu drugog i drugačijeg te da se time pandemija koronavirusa, po uzoru na zarazne bolesti koje su obilježile povijest 19. i 20. stoljeća, pa i znatno ranije, profilirala kao značajan generator rasizma i ksenofobije.

Nadalje, dvobroj nudi stručni članak autora Zoran D. Todorovića iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije pod naslovom „Uloga Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije u sprovođenju etničkog čišćenja albanskog stanovništva na Kosovu i Metohiji оd 1998. dо 1999. godine“. U navedenom radu autor daje preglednu sliku eskalacije oružanog sukoba na Kosovu i Metohiji i polemizira ulogu Ministarstva unutrašnjih poslova u provođenju etničkog čišćenja albanskog stanovništva na Kosovu i Metohiji tokom 1998. i 1999. godine ističući potrebu javnog sagledavanja povijesnog konteksta u kojima su se ovi događaji desili te aktualizirajući budući odnos društva prema principima profesionalizma i izgradnje državnog aparata sile koji će imati ozbiljne kontrolne mehanizme radi sprečavanja njegove eklatantne zloupotrebe.

Dvobroj potom donosi stručni članak koautora Olivera Bakreskog, profesora sa Filozofski fakultet, Univerzitet „Sv. Kiril i Metodije“, Skoplje i koautorice Lete Bardžieve, sa Filozofski fakultet, Univerzitet „Sv. Kiril i Metodije“, Skoplje pod naslovom „Koordinacija sigurnosnog sektora kao preduslov efikasnog upravljanja Covidom-19“ u kojem koautorski tim vrši analizu koordinacije sigurnosnog sektora makedonske države tijekom pandemije COVID-19 te ukazuje na potrebu unapređenja koordinacije sigurnosnog sektora u cilju pravilnog, koordiniranog i sinkroniziranog djelovanja svih aktera u složenim sigurnosnim okolnostima.

U konačnici dvobroj nudi prikaz knjige „Međunarodno krivično procesno pravo: struktura i pravila postupka pred međunarodnim krivičnim sudovima“ koautora prof. dr. Tadije Bubalovića i prof. dr. Nezira Pivića. Prikaz je priredio  Enis Omerović sa Prince Sultan University, College of Law, Riyadh.

I ovom prigodom također želim zahvaliti svim autoricama i autorima te koautoricama i koautorima na dostavljenim radovima, recenzenticama i recenzentima te članicama i članovima Redakcije koji su svojim sugestijama i prijedlozima unaprijedili kvalitetu i omogućili publiciranje još jednog izdanja časopisa „Kriminalističke teme“. Nadam se da će čitateljice i čitatelji i u ovom broju pronaći interesantne i upotrebljive sadržaje.      

Glavna i odgovorna urednica

Prof. dr. Marija Lučić-Ćatić