Morfologija nepravilnosti u izvršenju budžeta i finansijskim izvještajima, korištenju resursa i upravljanju državnom imovinom u Federaciji Bosne i Hercegovine

Sažetak

Inspiracija za rad i problem(i) koji se radom oslovljava(ju): Jedna od temeljnih pretpostavki za uspješno suprotstavljanje korupciji je poznavanje razmjera i pojavnih oblika iste. Iako je utvrđivanje pojavnih oblika korupcije skopčano sa poteškoćama koje su prisutne i u istraživanjima drugih oblika delinkvencije, spomenuto je naročito prisutno u procjenama razmjera i oblika zloporaba koje korupcija podrazumijeva. Mjere koje se koriste su dobrim dijelom subjektivne i snažno pod utjecajem aktualnih društvenih i političkih događaja i prilika.

Ciljevi rada (naučni i/ili društveni): Rad pruža pregled dostupnih revizijskih izvještaja u Federaciji Bosne i Hercegovine kako bi se opisalo u kojoj se mjeri i koje nepravilnosti u upravljanju finansijama, korištenju resursa i upravljanju državnom imovinom, a koje se mogu povezati sa korupcijom, pojavljuju u radu javnoga sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine. Rezultati mogu poslužiti kreatorima antikorupcijskih politika za fokusiraniji pristup u razvijanju mehanizama sprječavanja i suzbijanja korupcije u javnom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Metodologija/Dizajn: Istraživanje je deskriptivno i bavi se morfologijom korupcije, u kojem su kao izvori podataka poslužili revizijski izvještaji Ureda za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Primijenjeno je sadržajno strukturiranje kao tehnika kvalitativne analize sadržaja, a za kreiranje kategorija korišteni su relevantni međunarodni revizijski standardi.

Ograničenja istraživanja/rada: Uočavanje praksi povezanih sa korupcijom se temelji na standardima koji se primjenjuju u procesu finansijske i revizije učinka javnih institucija. Nemaju sva ponašanja koja se mogu dovesti u vezu sa korupcijom jednaku vjerovatnoću identificiranja putem procesa revizije, čiji izvještaji, kao i kod drugih javnih institucija, mogu odražavati prioritete u radu te institucije prije negoli pitanja kojima se bavi istraživanje. Zaključci koji proizlaze iz rada su ograničeni i činjenicom da se temelje na jednom izvoru podataka, što se kod korupcije smatra često uočenim nedostatkom.

Rezultati/Nalazi: Nalazi prezentirani u radu sugeriraju da su nepravilnosti koje se mogu dovesti sa korupcijom u radu javnoga sektora u federalnim institucijama, očekivano, dosta prisutne. Ukupno ih je oko 14 po revidiranome subjektu, od čega se najveći segment odnosi na nezakonitosti na ime materijalnih troškova, troškova zaposlenih i usluga, zatim na propuste u raspodjeli, utrošku i nadzoru nad utroškom sredstava, nezakonitosti u procesima javnih nabava, a u najmanjoj mjeri na imenovanja i upošljavanja i formiranje komisija.

Generalni zaključak: Očekivano, razmjeri i oblici nepravilnosti povezanih sa korupcijom koji su identificirani u radu ukazuju da je u javnom sektoru Federacije Bosne i Hercegovine prisutno mnogo nepravilnosti koji se mogu dovesti u vezu sa korupcijom. Za stvaranje detaljnije slike o profilu korupcije u zemlji (odnosno njezinu dijelu) potrebno je primijeniti komplementarni pristup koji bi kombinirao podatke iz više izvora koji su subjektivni i objektivni u naravi. Borba protiv korupcije zahtijeva daljnji konzistentan angažman svih relevantnih subjekata, u kojemu je naročito bitna politička volja i s njom povezana sposobnost vlasti da razvije odgovarajuće institucionalne kapacitete.

Opravdanost istraživanja/rada: Istraživanjem su verificirane često prisutne teze u stručnoj javnosti o snažnoj prisutnosti nepravilnosti koje se mogu dovesti u vezu sa korupcijom u javnom sektoru Federacije Bosne i Hercegovine. U društvenome smislu, istraživanje pruža činjeničnu osnovu za donošenje adekvatnijih antikorupcijskih politika.