Obilježja počinitelja imovinskoga kriminaliteta u Kantonu Sarajevo

Sažetak

Inspiracija za rad i problem(i) koji se radom oslovljava(ju): Istraživanja u Bosni i Hercegovini, a posebice u Kantonu Sarajevo, o obilježjima počinitelja kaznenih u oblasti imovinske delinkvencije nisu naročito česta. Ranija istraživanja bavila su se razmjerima imovinskoga kriminaliteta, no socijalna i psihička obilježja počinitelja tek su fragmentarno istražena. Rad se bavi sa često istraživanim obilježjima delinkvenata: dobi prvoga sukoba sa zakonom, obiteljskim i bračnim prilikama, obrazovanjem, financijskim i stambenim prilikama, korištenjem slobodnoga vremena, te konzumacijom alkohola i droga.

Ciljevi rada (naučni i/ili društveni): Radom se namjeravaju opisati obilježja recidivnih i nerecidivnih počinitelja kaznenih djela u oblasti imovinske delinkvencije, te ustanoviti značajnost razlika. U društvenome smislu, rezultati mogu imati značaja za kreiranje tretmana i pravilnu distribuciju zavodskih resursa.

Metodologija/Dizajn: Istraživanje je eksploratornoga tipa i bavi se obilježjima trideset recidivnih i trideset nerecidivnih počinitelja kaznenih djela muškoga spola kojima je izrečena kazna zatvora za imovinska kaznena djela s područja Kantona Sarajevo u Bosni i Hercegovini. Instrument za prikupljanje podataka je modificirana i prilagođena verzija upitnika korištenoga ranije u istraživanjima u inozemstvu.

Ograničenja istraživanja/rada: Istraživanje je ograničeno na mali broj ispitanika, koji nije reprezentativan niti za Kanton Sarajevo, niti za Bosnu i Hercegovinu. Korelati delinkventnoga ponašanja bili bi znanstveno uvjerljivije istraženi da se uključio veći broj ispitanika, po mogućnosti koristeći longitudinalni ili sličan pristup.

Rezultati/Nalazi: U većini psihičkih i socijalnih obilježja recidivni i nerecidivni počinitelji kaznenih djela se razlikuju, mada ne značajno. Rezultati istraživanja sugeriraju da su recidivni počinitelji imovinskih kaznenih djela osobe koje su imale negativno školsko iskustvo, jedan dio potekao je iz delinkventnih obitelji, vrlo vjerojatno su se družili sa delinkventnim prijateljima, tendiraju imati lošu financijsku situaciju i biti rijetko zaposleni. Manje je vjerojatno da su u odnosu na nerecidivne, a pogotovo nedelinkvente, u stabilnim bračnim vezama. Vjerojatno su sa konzumacijom opojnih supstanci započeli kao adolescenti, koja navika se obično zadržava i do kasnijih životnih razdoblja.

Generalni zaključak: Postoje izvjesne razlike između recidivnih i nerecidivnih počinitelja kaznenih djela u oblasti imovinske delinkvencije kao tipičnoga oblika konvencionalnoga kriminaliteta, koje su vrlo vjerojatno rezultat nepovoljnih društvenih okolnosti prisutnih u životima recidivista još od adolescentske dobi.

Opravdanost istraživanja/rada: Istraživanje je u znanstvenom smislu opravdano potrebom verifikacije u kriminologiji često iznošenih teza o razlikama u obilježjima recidivnih počinitelja kaznenih djela u odnosu na nerecidivne.