Mapiranje kriminaliteta u Bosni i Hercegovini - stanje i perspektive

Sažetak

Inspiracija za rad i problem(i) koji se radom oslovljava(ju): Tradicionalni sistemi operativnog i analitičkog rada sve teže mogu odgovoriti savremenim oblicima kri- minaliteta, prije svega jer ne mogu pružiti dovoljno brze i tačne podatke u svrhu predviđanja i podrške odlučivanju. Geografski informacioni sistemi (e. Geographical Information Systems) koriste kompjuterski obrađene geografske karte za pomoć pri vizualizaciji i pristupu velikoj količini podataka sadržanih u odgovarajućim bazama podataka. Na taj način, značajno olakšavaju i ubrzavaju uočavanje kritičnih informa- cija i događaja vezanih za pojavu i trendove kriminala od strane policijskih agencija, kao i njihov pravovremeni odgovor. Samim tim, GIS predstavljaju važnu kariku u bor- bi protiv kriminaliteta pružajući alatke za mapiranje i analizu kriminaliteta. Dodatno, oni omogućavaju analizu kompleksnih i naizgled nepovezanih događaja i prikaz slo- jevitih, prostornih karti.

Ciljevi rada (naučni i/ ili društveni): U prevenciji i borbi protiv kriminaliteta GIS se mogu koristiti na tri nivoa: mapiranje kriminaliteta, kriminalistička analitika te istražne i predistražne radnje. U ovom radu autori će se osvrnuti na sva tri aspekta upotrebe GIS-a s posebnim naglaskom na mogućnosti i pogodnosti koje takvi sistemi pružaju u unapređenju socijalne kontrole kriminaliteta, što ujedno predstavlja i cilj ovog rada.

Metodologija/ dizajn: Da bi postigli postavljene ciljeve rada neophodno će biti pro- vesti ograničeno i fokusirano teorijsko istraživanje kategorije mapiranja kriminaliteta, uključujući i pravni osvrt na norme koje tretiraju ovu problematiku. Pored navedenog, istraživanje će obuhvatiti i empirijsko istraživanje na prigodnom uzorku predstavnika institucija koje bi mogle koristiti instrumente mapiranja kriminaliteta u svom radu, kroz koje će biti primijenjene kako kvantitativne tako i kvalitativne metode analize prikupljene empirijske građe. Polazna teorijska osnova rada bit će postavljena na tezama koje se naglašavaju u kriminologiji mjesta odnosno kako se češće naziva okolišna ili ambijentalna kriminologija, ne isključujući i druge teorijske koncepcije kriminalistike te koncepte drugih nauka izvan ili unutar kriminologije.

Ograničenja istraživanja/ rada: Ključno ograničenje ovog istraživanja moglo bi biti nepostojanje prakse korišćenja mapiranja kriminaliteta u institucijama formalne so- cijalne kontrole te nespremnost nosilaca rukovodnih funkcija u ovim institucijama za unapređenje rada novim tehnologijama i metodama rada što je registrovano u nekim ranijim istraživanjima organizacije i funkcionisanja policijskih i pravosudnih institucija.

Rezultati/ nalazi: Teoretizirajući trenutno stanje naznačenih pitanja u Bosni i Hercego- vini, nastojat će se dati prijedlog konkretnih budućih aktivnosti koje uključuju korište- nje GIS tehnologije u radu policijskih agencija.

Generalni zaključak: U zaključku će biti ukazano na mogućnosti i perspektive razvoja ovih tehnologija i višeg nivoa upotrebe u svakodnevnom radu policijskih agencija.

Opravdanost istraživanja/ rada: U unapređenju formalnog sistema socijalne kontro- le kriminaliteta temeljnu ulogu imaju spoznaje dobivene kroz naučnoistraživačke po- stupke kojima se nastoje obogatiti znanja kako iz oblasti fenomenologije i etiologije kriminalnog ponašanja tako i o mehanizmima i efektima reakcije na kriminalitet. Kriminologija i druge srodne discipline, koristeći teorijske koncepcije prirodnih, društvenih i tehničkih nauka, nastoje kontinuirano doprinositi inovacijama u oblasti analize, a onda i uspješnije kontrole kriminaliteta. Rezultati ispitivanja kapaciteta mapiranja kriminali- teta u našoj zajednici trebali bi opravdati kako naučni tako i društveni značaj ovog rada.