Supranacionalna kriminologija: hostis humanis generis? – Zločinci ili obični ljudi u vanrednim okolnostima

Sažetak

Inspiracija za rad i problem koji se radom oslovljava: Ovaj rad inspirisan je teorijama kriminologkinje Alette Smeulers, socijalanog filozofa Arne Johan Vetlesena i filozofkinje Hanne Arendt koji problematiziraju bazično pitanje u kriminologiji – zašto ljudi čine zlo? Kako bi dobili relativno adekvatan odgovor na ovo pitanje potrebno je da spoznamo ko su počinitelji najtežih krivičnih djela. Počinitelji ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida se često nazivaju hostis humanis generis – neprijatelji čitavog čovječanstva. Ti zločini izvršeni su u specifičnim (vanrednim) okolnostima, pod širim kontinuiranim kontekstom terora i straha, koji posljedično mogu uticati na “obične” ljude. Da li vanredno stanje može transformisati generičku suštinu ljudskog bića i preobraziti ga/je u hladnokrvnog ubicu, silovatelja, etc.? Da li u tom slučaju možemo, barem u fenomenološkom smislu, definisati počinitelja terminom hostis humanis generis?

Cilj rada: Osnovni cilj ovog rada je rješavanje centralne dilema supranacionalne kriminologije – da li su počinitelji ratnih zločina obični ljudi ili hostis humanis generis?

Metodologija: Istraživanje je provedeno u Kazneno-popravnom zavodu Sarajevo. Kvalitativni podaci su prikupljeni na temelju polu-struktuiranog protokola. Izvršeni su individualni ili grupni intervjui sa psihologom, stražarima i vaspitačima. Ekstrakcija relevantnih podataka izvršena je nakon transkripcije intervjua, a analizirali su se stavovi i narativi respodenata o ratnim zločincima. Biografijski podaci o počiniteljima su prikupljeni na osnovu kodnog instrumenta, a uneseni i analizirani su u programu SPSS v20.

Ograničenja istraživanja (rada): Nemogućnosti analiziranja počinitelja u realnim (ratnim) okolnostima, protok vremena od izvršenja krivičnog djela i limitiranost direktnih i psiholoških analiza počinitelja predstavljaju glavne nedostatke ovoga rada.

Rezultati/generalni zaključak: Počinitelji ratnih zločina nemaju tendenciju da budu habitualni kriminalci – to su obični ljudi „osjetljivi“ na apstraktno zlo i netipične, van- redne, socio-psihološke okolnosti – kakav je i rat.

Opravdanost istraživanja/rada: Empirijskim testiranjem centralnih teorijskih postavki supranacionalne kriminiologije rad pruža evidence based odgovor na pitanje – ko su počinitelji ratnih zločina?