Nedostaci kaznene politike tužiteljstva BiH i suda BiH u slučajevima zločina iz mržnje i govora mržnje

Sažetak

Inspiracija za rad i problem(i) koji se radom oslovljava(ju): Zločini iz mržnje i govor mržnje su iznimno štetni za osjetljive odnose između zajednica u društvu Bosni i Hercegovini (BiH), jer imaju značajan potencijal da ometaju proces pomirenja i uvećaju postojeće konflikte. Unatoč tome što su oba navedena kazneno-pravna fenomena prepoznata i propisana kaznenim zakonima koji su na snazi u sve četiri jurisdikcije u BiH, evidentan je nedostatak razumijevanja ovih suvremenih pravnih koncepata, kao i manjkavosti u njihovom procesuiranju i sankcioniranju.

Ciljevi rada i metodologija: Obzirom na navedeno, u ovom radu, putem analize posto- jećih presuda Suda BiH (u periodu 2014-2016), autori će pokušati utvrditi obujam ade- kvatne ili neadekvatne primjene postojećeg pravnog okvira (korištenjem šestodijelnog testa - Article 19) od strane tužitelja i sudaca, kao i obujam neadekvatne primjene kaznenih sankcija za ova kaznena djela.

Ograničenje istraživanja/ rada: Opće ograničenje rada sadržano je u činjenici da postoje samo dvije presude za ova kaznena djela u ispitivanom periodu.

Rezultati/nalazi: Rezultati provedene analize ukazuju na neadekvatno korištenje postojećeg pravnog okvira od strane sudaca i tužitelja na državnom nivou prilikom procesuiranja zločina iz mržnje i govora mržnje.

Generalni zaključak: Rezultati provedene analize dovode do zaključka da većina praktičara na državnom nivou ne razumije suštinu koncepta zločina iz mržnje i govora mržnje premda postojeći pravni okvir omogućava različite načine procesuiranja sa različitim pravnim posljedicama kako zločina iz mržnje, tako i pogoršanog oblika govora mržnje. Nadalje, može se zaključiti da Sud BiH u suštini “oprašta” mržnju/predrasudu kao motiv te da sa predmetima zločina iz mržnje i govora mržnje ne postupa sa ozbiljnošću koju oni iziskuju.

Opravdanost istraživanja/rada: Pored identificiranja neadekvatnog korištenja postojećeg pravnog okvira od strane sudaca i tužitelja na državnom nivou prilikom procesuiranja zločina iz mržnje i govora mržnje autori prezentiraju moguće načine prevazilaženja identificiranih poteškoća.