Punitivnost studenata Visoke policijske škole

Sažetak

Inspiracija za rad i problem(i) koji se radom oslovljava(ju): Punitivnost je koncept koji se istražuje u okviru kriminologije u posljednjih nekoliko desetljeća. Obzirom na nedovoljnu teoretsku određenost, punitivnost se uglavnom shvaća kao tendencija preferiranja retributivnih sankcija u politici suzbijanja kriminaliteta. Istraživanja punitivnosti su uglavnom provođena u općoj i studentskoj populaciji. Istraživanja provedena u studentskoj populaciji često nalaze razlike između studenata tzv. criminal justice studijskih programa (studijski programi koji obrazuju buduće stručnjake ne-pravničke profesije za rad u kazneno-pravnom sustavu) i ostalih studijskih programa koji svjedoče o većoj punitivnosti studenata tzv. criminal justice studijskih programa. Znatno manji broj istraživanja se bavi obilježjima punitivnosti studenata tzv. criminal justice programa što je osnovna ideja ovog rada.

Ciljevi rada (naučni i/ ili društveni): Cilj rada je stjecanje uvida u punitivnost studenata Visoke policijske škole kao studenata iz područja kaznenog pravosuđa te utvrđivanje postojanja razlika u punitivnosti obzirom na spol, dob, političku orijentaciju i važnost religije za sudionike.

Metodologija/dizajn: Tijekom akademske godine 2014./15. provedeno je anketiranje studenata Visoke policijske škole tijekom nastave (N= 141). Korištene su tri mjere punitivnosti: 1. stav o primjerenom kažnjavanju različitih kaznenih djela, 2. podržavanje smrtne kazne i 3. podržavanje zaoštravanja kažnjavanja kao učinkovite prevencije kriminaliteta.

Ograničenja rada/istraživanja: Ograničenje istraživanja odnosi se na mogućnost generalizacije rezultata.

Rezultati/generalni zaključak: Kod prve mjere punitivnosti, utvrđeno je postojanje statistički značajnih razlika u težini predviđenih sankcija između muškaraca i žena u tri od ukupno 15 analiziranih kaznenih djela. Povezanost težine predviđenih sankcija sa dobi sudionika je utvrđena kod osam od 15 analiziranih kaznenih djela, sa političkom orijentacijom kod dva analizirana kaznena djela, a sa važnošću religije kod šest kaznenih djela. Smrtnu kaznu podržava polovica sudionika, nisu utvrđene razlike u odnosu na spol, dob, političku orijentaciju sudionika i važnost religije. Polovica sudionika se uglavnom slaže s tvrdnjom da je zaoštravanje kažnjavanja primjereno i učinkovito sredstvo za sprječavanje kriminaliteta. Nisu utvrđene razlike u odnosu na spol, dob, političku orijentaciju sudionika te važnost religije.

Opravdanost istraživanja/rada: Dobiveni rezultati ukazuju na postojanje razlika u određenim mjerama punitivnosti. Rad daje doprinos diskusiji o operacionalizaciji koncepta punitivnosti.