Strah od terorizma i terorističkih akata među studentskom populacijom

Sažetak

Inspiracija za rad i problem(i) koji se radom oslovljava(ju): Tematski i strukturalno, rad je inspiriran željom autora da naučnim metodama pokuša provjeriti da li stepen i količina proizvodnje straha od terorizma i vršenja terorističkih akata kod studentske populacije ima uticaja na (ne)postojanje značajnih razlika u intenzitetu straha od terorizma i terorističkih napada i postojanja interesa za informacijama o istim (korištenjem različitih vrsta medija kao izvora informacija o terorizmu), uzimajući u obzir spolnu strukturu ispitanika, geografsku poziciju obitavanja i dr.

Ciljevi rada (naučni i/ili društveni): Cilj rada bi se mogao definisati kao pokušaj da se istraživanjem straha od terorizma kao takvog, prvenstveno u Bosni i Hercegovini počne posvećivati veća pažnja kao naučnoj determinisanoj kategoriji, pored već postojećeg strateško-političkog ili češće novinarsko-senzacionalističkog pristupa.

Metodologija/Dizajn: Elementarne metode na kojima se temelji ovo istraživanje kroz testiranje hipoteza, bazirane su na analizi primarnih podataka prikupljenih anketnim istraživanjem, uz korištenje metode analize sadržaja, deskripcije, klasifikacije i specijalizacije, komparativne metode, te statističke metode uz obradu empirijskih podataka

Ograničenja istraživanja/rada: Ograničenja ovog istraživanja, eventualno, mogu proisticati iz nemogućnosti sprovođenja istraživanja u većem broju gradova (pored sprovedenog u Beogradu - R. Srbija; Splitu - R. Hrvatska; Sarajevu - Bosna i Hercegovina), uzimajući u obzir društveno okruženje koje je/nije utoliko izloženo terorističkom djelovanju ili terorističkim prijetnjama.

Rezultati/Nalazi: Istraživanje je provedeno na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu (Srbija), Pravnom fakultetu Sveučilišta u Splitu (Hrvatska) i studenata Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije i Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (Bosna i Hercegovina) na uzorku od (N=1200) ispitanika, uvažavajući opći ambijent sigurnosne kulture i sigurnosnih (terorističkih) prijetnji, prilika i rizika na navedenim područjima. Rezultati su pokazali da je pol značajan prediktor straha od terorizma i terorističkih napada, kao i da postoje statistički značajne razlike u poređenju između tri države uzajamno, kada je u pitanju intenzitet straha od terorizma i terorističkih napada, Pored toga nalazi govore da nema statistički značajne razlike u intenzitetu straha od terorizma i interesa za informacije o terorizmu i terorističkim aktima, osim u slučaju ispitanika iz Bosne i Hercegovine, kao i da ne postoji korelacija sa korištenjem medija u prikupljanju informacija o terorizmu i terorističkim aktima.

Generalni zaključak: Bez obzira na mjeru u kojoj je zastupljen, pokazalo se da strah od terorizma i terorističkih akata kao opći konstrukt postoji, zbog čega je važno i dalje provoditi istraživanja u ovom segmentu.

Opravdanost istraživanja/rada: Opravdanost rada leži u činjenici da on predstavlja jedan od začetaka naučno-istraživačkog opusa prije svega u domaćoj/lokalnoj naučnoj zajednici i najužem obliku u kome je definisana tema, te će zasigurno potaknuti buduća istraživanja iz ove oblasti.