Pravni položaj i zaštita prijavitelja korupcije u Bosni i Hercegovini

Sažetak

Inspiracija za rad i problem(i) koji se radom oslovljava(ju): Primarna inspiracija za rad se nalazi u činjenici da je važnost uloge prijavljivača korupcije u otkrivanju i prevenciji korupcije, kao i potreba za njihovom zaštitom nedovoljno problematizirana od strane šire stručne i naučne javnosti.

Ciljevi rada (naučni i/ili društveni): Glavni cilj rada je utvrđivanje pravnog položaja prijavljivača korupcije u Bosni i Hercegovini, kao i utvrđivanje da li je njihov pravni položaj ujednačen u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine.

Metodologija/Dizajn: U radu su korištene komparativna i normativna naučna metoda. Prije analize relevantnih odredbi pozitivnih zakona koji se odnose na zaštitu prijavitelja korupcije, izvršena je opća pravna analiza problematike prijavljivača korupcije, predstavljeni su međunarodni dokumenti koji se bave njihovom zaštitom, te je ukratko izložen način pravne regulacije zaštite prijavitelja korupcije u nekoliko država. Potom je primjenom normativne naučne metode, izvršena analiza relevantih zakonskih odredbi o zaštiti prijavljivača korupcije, koje se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.

Ograničenja istraživanja/rada: Tajna priroda predmeta u kojima je odlučeno po zahtjevima za pružanje zaštite prijavitelja korupcije, onemogućila nas je da detaljno analiziramo predmete, tako da su informacije o stanju u praksi samo deskriptivne prirode.

Rezultati/Nalazi: Međunarodni dokumenti stvaraju obavezu državama članicama za donošenje zakona i pružanje adekvatne zaštite licima koja u dobroj volji prijave korupciju. Primjeri iz nekoliko državama nam ukazuju da postoji praksa država za pružanjem zaštite prijavitelja korupcije, pa i post festum – kada šteta nastupi. Nadalje, u odnosu na domaće pravo, predmetno istraživanje je pokazalo da postoji neujednačena pravna regulacija zaštite prijavitelja korupcije u Bosni i Hercegovini. Dok je na nivou Bosne iHercegovine i Republike Srpske ova tematika regulisana posebnim zakonima, ona nije predmet regulacije posebnim zakonima u Federaciji BiH i Brčko Distriktu BiH. Osim toga, komparirana dva zakona pokazuju neujednačenost u pogledu obima i sadržaja zaštite prijavitelja korupcije. Stanje u praksi pokazuje relativno mali broj slučajeva u kojima je zaštita prijavitelja korupcije i dodjeljena.

Generalni zaključak: Neujednačnost pravne regulacije i obima zaštite prijavitelja korupcije u Bosni i Hercegovini stvara pravnu nejednakost njenih građana. Potrebno je uspostaviti široku zaštitu svih lica koja mogu da prijave korupciju, bez obzira na instiuciju u kojoj rade, te ovu tematiku podići ili na državni nivo ili donijeti i harmonizirane zakone na entitskom nivou. Osim toga, potrebno je razviti svijest kod građana o važnosti prijavitelja korupcije na planu otkrivanja slučajeva koruptivnih krivičnih djela, o njihovoj eventualnoj ugroženosti, te o uslovima, obimu i sadržaju zaštite koju im nadležni organi mogu da pruže.

Opravdanost istraživanja/rada: Članak ukazuje na važnost zaštite prijavitelja korupcije i poteškoće sa kojima se oni susreću.