Sažetak
Inspiracija za rad i problem(i) koji se radom oslovljava(ju): Brojna kriminološka istraživanja u području međugeneracijskog (dis)kontinuiteta su pokazala da djeca čiji roditelji eksternaliziraju kriminalno ili antisocijalno ponašanje imaju mnogo veće mogućnosti da isto ponašanje pokazuju u djetinjstvu i/ili u kasnijim fazama života. Međugeneracijska kriminologija traži odgovore na repliciranja, odnosno prenose i otpornosti na antisocijalna i kriminalna ponašanja kroz generacije - sa parentalne generacije na potomke. O međugeneracijskoj kriminologiji se veoma malo piše na Balkanu, osobito u Bosni i Hercegovini.
Ciljevi rada (naučni i/ili društveni): Cilj ovoga rada je da popuni navedenu prazninu, ali i da na sistematičan način opiše dosadašnja istraživanja, te da objasni teorijske mehanizme međugeneracijskog prenosa i njihove empirijske verifikacije.
Metodologija/Dizajn: U ovome radu analizirani su sadržaji relevantnih publikacija u području međugeneracijske kriminologije. Prvo su pretraživane publikacije iz popisa literature meta-analize Besemer i suradnika (2017b). Nakon analize publikacija pretraživan je popis literature iz tih radova (i.e. radovi koje su koristili Besemer i saradnici). Ovaj proces je bio iterativan. Prije čitanja svake publikacije, analiziran je apstrakt, uvod i/ili zaključak kako bi se utvrdilo da li se publikacija odnosi na međugeneracijski prenos kriminalnog i antisocijalnog ponašanja. Odabrana je literatura koja u naslovu ili ključnim riječima ili sinopsisu publikacije sadrži pojmove međugeneracijskog prenosa/transmisije, porodice, djece, faktora rizika i otpornosti (i.e manuelno pretraživanje i selekcija).
Tokom pretraživanja koristili smo ključne riječi koje su koristili Besemer i suradnici (2017b): Intergeneration* ili crossgeneration*ili multigeneration* ili generation* ili transmiss* ili continuity i parent* ili father* ili mother* ili child* ili offspring* ili son* ili daughter* i crim* ili delinquen* ili convict* ili antisocial* ili offend* ili violen* ili aggress* (i.e. automatski generisano pretraživanje). Odabrane su najreferentnije studije čija citiranost je mjerena deset ili više puta na googlescholar.com i Web of Science pretraživačima. Korišten je i 10-index koji pokazuje publikacije sa najmanje 10 citiranosti jednog rada. Svakako, postoje brojna istraživanja koja su mogla biti uključena u ovaj rad, ali nisu navedena zbog ograničenog obima ovoga rada.
Ograničenja istraživanja/rada: Glavni nedostatak ovoga rada je isključivo teorijsko razmatranje međugeneracijskog prenosa, odnosno nedostatak rada je ne postojanje empirijske verifikacije međugeneracijskog prenosa u Bosni i Hercegovini. Ograničeni obim članka, onemogućio je prikaz svih empirijskih istraživanja međugeneracijskog prenosa kriminalnog i antisocijalnog ponašanja.
Rezultati/Nalazi: Može se zaključiti da istraživanja u području međugeneracijske kriminologije neminovno koriste klasične kriminološke teorije prilikom objašnjenja prenosa kriminalnog i antisocijalnog ponašanja sa parentalne generacije na potomke. Ipak, Farringtonova teorija mehanizama je najrelevantniji teorijski izvor za objašnjenja i empirijske provjere međugeneracijskog prenosa kriminalnog i antisocijalnog ponašanja.
Generalni zaključak: Dodatna empirijska istraživanja i teorijska razmatranja su potrebna za objašnjenje efekata, korelata i mehanizama međugeneracijske transmisije, kako bi se mogle etablirati sui generis teorije međugeneracijske kriminologije.
Opravdanost istraživanja/rada: Prema mojim spoznajama, na prostorima bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije do sada nije objavljen niti jedan akademski rad o međugeneracijskog kriminologiji. Ovaj rad namjerava popuniti navedenu prazninu.
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.
Copyright (c) 2020 Array