Saradnja Sjevernoatlantskog saveza i Bosne i Hercegovine

Sažetak

Inspiracija za rad i problem(i) koji se radom oslovljava(ju): Bosna i Hercegovina, država u tranziciji, nastoji da ostvari strateške ciljeve i to članstvo u Sjevernoatlantski savez (NATO) i Europsku uniju (EU).  Način priključenja Sjevernoatlantskom savezu ima specifičnu, jasno  definisanu proceduru. Ulazak u Sjevernoatlantski savez u tehničkom smislu se odvija kroz učešće u političko-vojnom programu Partnerstvu za mir, Procesu planiranja i revizije, Individualnom partnerskom programu, Individualnom partnerskom akcijskom planu, Akcijskom planu za članstvo i Konceptu operativnih sposobnosti i ocjenjivanja i povratnih informacija. Reforma u oblasti odbrane u Bosni i Hercegovini se zasniva na principu kolektivne sigurnosti. Proces reforme odbrane u Bosni i Hercegovini podrazumijeva stvaranje profesionalnih Oružanih snaga, od kojih se zahtijeva organizaciona, materijalna, proceduralna i druga usklađenost za zajedničku upotrebu sa NATO i NATO/PfP snagama u različitim uslovima zbog izvršenja misija i zadataka.

Ciljevi rada(naučni i/ili društveni): Cilj rada jeste upoznavanje komplementarnih mehanizama na osnovu kojih se odvija saradnja Sjevernoatlantskog saveza i Bosne i Hercegovine.

Metodologija/Dizajn:  U istraživanju je analizirana saradnja Sjevernoatlantskog saveza i Bosne i Hercegovine, kao i prednosti priključenja Bosne i Hercegovine u Sjevernoatlantski savez. S obzirom da se radi o teorijskom istraživanju pregled dostupne literature o saradnji Sjevernoatlantskog saveza i Bosne i Hercegovine izvršen je kroz korištenje općih znanstvenih metoda, prvenstveno metode deskripcije kako bi se ispunili osnovni metodološki pristupi.  U razmatranju dostupne literature o saradnji Sjevernoatlantskog saveza i Bosne i Hercegovine nisu korištene posebne metode prikupljanja podataka.

Ograničenja istraživanja/rada: U istraživanju su navedene prednosti ulaska Bosne i Hercegovine u Sjevernoatlantski savez, odnosno pozitivna stajališta ulaska Bosne i Hercegovine u Sjevernoatlantski savez. Ograničenja ovog istraživanja vezana su uz nedostatak negativnih stajališta ulaska Bosne i Hercegovine u Sjevernoatlantski savez. U  cilju daljeg istraživanja korisno je navesti i negativna stajališta ulaska Bosne i Hercegovine u Sjevernoatlantski savez. Bosna i Hercegovina bi ulaskom u Sjevernoatlantski savez imala vojne, političke, ekonomske, društvene ali i brojne sigurnosne posljedice, kao što su: postizanje određenih, ali ne apsolutnih garancija kolektivne odbrane; povećanu mogućnost uticaja na rješavanje regionalnih i sigurnosnih pitanja; povećano izlaganje sigurnosnim rizicima koji proizilaze iz međunarodnog sigurnosnog angažiranja; zahtjevne operacije u koje će se uključivati; složeni izazovi i niz negativnih uticaja na razvoj odbrambenog sistema Bosne i Hercegovine. Ipak navedena ograničenja ne smanjuju ostvarene rezultate istraživanja i predstavljaju izazov za dalje istraživanje, koje bi svakako bilo upotpunjeno sa svim negativnim stajalištima ulaska Bosne i Hercegovine u Sjevernoatlantski savez.

Rezultati/Nalazi: Sjevernoatlantski savez određuje partnerske ciljeve u saradnji sa Ministarstvom odbrane Bosne i Hercegovine koje u tom periodu Bosna i Hercegovina treba da ispuni. Priključenje Bosne i Hercegovine u Sjevernoatlantski savez je veoma složen proces, u kome je potrebno sprovesti institucionalne i legislativne reforme u oblasti odbrane, sigurnosti i ekonomije. U proteklom periodu Bosna i Hercegovina je učinila mnogo u procesu reforme odbrane, čiju je implementaciju Sjevernoatlantski savez u značajnoj mjeri pomogao. Postizanje punopravnog članstva u Sjevernoatlantski savez za Bosnu i Hercegovinu značio bi ulazak u grupu demokratskih država. To bi unaprijedilo promicanje  mira, sigurnosti i stabilnosti zemlje. Tim činom bi dodatno ojačao ugled Bosne i Hercegovine na međunarodnoj pozornici. Priključivanje Bosne i Hercegovine Sjevernoatlantskom savezu predstavlja priliku da se bilo kakvi sukobi, kao i krizne situacije suzbiju i da se rješavaju demokratskim, a ne vojnim sredstvima. Ulaskom Bosne i Hercegovine u Sjevernoatlantski savez Bosna i Hercegovina bi se priključila i zemljama okruženja. Time bi znatno ojačala svoj geopolitički položaj, kao i odbrambene sposobnosti i imala bi mogućnost ravnopravnog odlučivanja unutar Sjevernoatlantskog saveza.

Generalni zaključak: Saradnja  Sjevernoatlantskog saveza i Bosne i Hercegovine zavisi od 
toga koliko je Bosna i Hercegovina pripremljena da jača demokratiju i procese reformi odbrambenog sistema u Bosni i Hercegovini. Reforma odbrane u Bosni i Hercegovini i političko-vojni program Sjevernoatlantskog saveza predstavljali su pravi izbor za Bosnu i Hercegovinu. Sjevernoatlantski savez je osim definiranja šta Bosna i Hercegovina treba da uradi kako bi postala kredibilan kandidat za članstvo Partnerstva za mir paralelno pomagao zalaganja Bosne i Hercegovine u nastojanju da svoj cilj i ostvari. Bosni i Hercegovini je  povoljno koristila metodologija političko-vojnog programa.

Opravdanost istraživanja/rada: Rezultati istraživanja saradnje Sjevernoatlantskog saveza i Bosne i  Hercegovine trebali bi opravdati kako naučni, tako i društveni značaj ovog rada. Što se tiče doprinosa saradnje Sjevernoatlantskog saveza i Bosne i  Hercegovine treba se imati u vidu da je doprinos opravdanosti istraživanja i aktualni, s obzirom da je u sjedište Sjevernoatlantskog saveza u Briselu poslat Program reformi Bosne i Hercegovine, koji se suštinski ne razlikuje od Godišnjeg nacionalnog plana (ANP) koji priprema svaka država koja želi da postane članica Sjevernoatlantskog saveza. Predajom dokumenta Programa reformi Bosne i Hercegovine će se nastaviti partnerstvo i saradnja Bosne i Hercegovine sa Sjevernoatlantskim savezom. Bosna i Hercegovina je završila Individualni partnerski akcijski  plan. Teorijsko objašnjenje saradnje Sjevernoatlantskog saveza i Bosne i Hercegovine nam omogućava da bolje sagledamo koliko je učinjeno na polju ulaska Bosne i Hercegovine u Sjevernoatlantski savez i koliko je Bosna i Hercegovina zaista spremna ući u najmoćniji savez u svijetu.