Stanje, kretanje i normativno uređenje računalnog kriminaliteta u Republici Hrvatskoj

Sažetak

Inspiracija za rad i problem (i) koji se radom oslovljava (ju): U radu se kroz tri cjeline analiziraju odredbe Kaznenog zakona Republike Hrvatske, podaci o broju prijavljenih i razriješenih kaznenih djela prema službenoj statistici te se analiziraju rezultati provedenog istraživanja o svjesnosti računalnog kriminaliteta.

Ciljevi rada (naučni i/ili društveni): Ciljevi istraživanja nastojali su utvrditi navike mladih vezane za korištenje interneta; ispitati njihovu svijest i iskustva o opasnostima računalnog (cyber) kriminaliteta; utvrditi razinu viktimizacije računalnim kriminalitetom te utvrditi postoji li veza između negativnih iskustava na internetu te eventualne viktimizacije s promjenom ponašanja prilikom korištenja interneta.

Metodologija/Dizajn: Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 344 ispitanika, studenata veleučilišta i visokih škola u Republici Hrvatskoj. Rezultati dobiveni ovim istraživanjem obrađeni su u statističkom programu SPSS, a u radu su prikazani rezultati deskriptivne statistike, marginalne frekvencije odgovora ispitanika na pojedina pitanja. Radi utvrđivanja postojanja veza između negativnih iskustava na internetu te eventualne viktimizacije s promjenom ponašanja prilikom korištenja interneta korišten je hi-kvadrat test, kao test nezavisnosti dviju varijabli.

Ograničenja istraživanja/rada: ograničenja ovog istraživanja ogledaju se u činjenici da je istraživanjem obuhvaćena specifična skupina mladih (studenti visokih učilišta), čija se ponašanja i iskustva povezana s internetom ne mogu generalizirati na širu populaciju, tako da i dobivene rezultate treba promatrati u kontekstu ovog ograničenja. S druge pak strane, podaci o broju prijavljenih i razriješenih kaznenih djela, prikupljeni iz službenih policijskih statistika, također imaju ograničenje jer se ne odnose na ukupni, već samo registrirani kriminalitet.

Rezultati/Nalazi: Provedeno istraživanje pokazalo je da je 46,8 % ispitanika neprekidno na internetu te da njih 54,9 % svoje informacije na internetu ne doživljava sigurnim, a 18,4 % ispitanika bilo je žrtvom računalnog kriminaliteta.

Generalni zaključak: Podaci pokazuju vrlo visok stupanj uspješnosti u razjašnjavanju prijavljenog kriminaliteta te visok stupanj svjesnosti o opasnostima novih tehnologija ali i relativno neadekvatnu zaštitu.

Opravdanost istraživanja: Računalni kriminalitet u Republici Hrvatskoj je za policiju važno područje. U tom području mogu se postići značajni pomaci upravo jačanjem prevencije i rada sa potencijalnim žrtvama kako bi se stvorilo povjerenje između policije i građana (tamo gdje ne postoji) te kako bi se otklonile zaprjeke za prijavljivanje kaznenih djela i suradnju tijekom istraživanja istih.