Analiza i komparativni prikaz implementacije kriminalističko- obavještajnih poslova u BiH

Sažetak

Kriminalističko-obavještajni poslovi predstavljaju nezaobilazan institut u suzbijanju međunarodnog, transnacionalnog i unutargraničnog organiziranog kriminaliteta. Kriminaiističko-obaveštajni poslovi provode se na dvije razine: taktičkoj i strateškoj. Taktički poslovi su potpora koju kriminalističko-obavještajni odsjek daje operativnim odsjecima ili istražiteljima za vrijeme trajanja istrage. Strateški poslovi pružaju pregled dosega i dimenzija kriminalnih aktivnosti, kako bi pomogao u razvoju politike policijskih poslova usmjerene na pružanje učinkovitih strategija suzbijanja kriminalnog ponašanja na društvo. Poslovni model vođenja policijskih poslova temeljem intelligenca jest najviša razina korištenja kriminalističko-obavještajnih poslova u strateškom smislu.

Moderne policijske agencije u zapadnim demokracijama koriste institut kriminalističko-obavještajnih poslova već više desetljeća, a u 21. stoljeću uvodi se u policijske agencije u Bosni i Hercegovini. Autor analizira implementaciju kriminalističko-obavještajnih poslova u Upravama policije Ministarstava unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske, Zapadno-hercegovačke i Hercegbosanske županije. Analizom korelacija utvrđena je statistički značajna povezanost odnosno kauzalna veza između kaznenih djela općeg kriminaliteta i ukupne mase kriminaliteta u sve tri promatrane uprave policije. Također, u sve tri uprave policije utvrđeno je postojanje kauzalne veze između imovinskih kaznenih djela i općeg kriminaliteta. S druge strane statistički značajna korelacija djela organiziranog, gospodarskog, odnosno kriminaliteta sa informativnim deficitom po pitanju prijava nadležnim tijelima utvrđena je jedino u Upravi policije HNŽ. Analiza trenda pisanja kriminalističko-obavještajnih izvješća pokazuje nedostatak povratnih informacija kao jedan od faktora koji utječu na gubitak voljnog momenta za kriminalističko-obavještajni rad kod policijskih službenika. Anketiranjem rukovoditelja kriminalističko-obavještajnih poslova dobija se uvid u objektivne okolnosti koje mogu utjecati na bolji/lošiji rad primjerice: organizacijska struktura odsjeka, položaj unutar organigrama uprave policije, sigurnost uredskih prostorija, određenih operativnih načela, stanja obučenosti itd.