Sažetak
Istraživanje i mjerenje neke su od često oslovljavanih tema u antikorupcijskom diskursu. Niti jedan antikorupcijski program nije moguće koncipirati, a što uključuje i planiranje resursa i evaluaciju postignutoga, ukoliko se ne raspolaže podacima koliko je korupcija rasprostranjena, u kojim oblicima se pojavljuje, kakve su štete, i sl. No, sa pojavom kakva je ona kojom se rad bavi, glede čijega pojmovnoga određenja još postoje nedoumice, te imajući u vidu načelne poteškoće istraživanja i mjerenja kriminaliteta i socijalno devijantnoga ponašanja (u koje se korupcija ubraja), stvari su još složenije negoli kod nekih drugih društvenih pojava. U radu se pokušalo kroz prizmu uobičajenoga pristupa izlaganja metoda prikupljanja podataka, ponajprije u znanstvene svrhe, ukazati na prednosti i nedostatke različitih mogućnosti spoznavanja razmjera i značajki korupcije. Izlaganja sugeriraju da niti jedna metoda istraživanja i mjerenja korupcije nije savršena, nego da svaka ima svojih dobrih strana, ali i slabosti, koje se prilikom dizajniranja istraživanja imaju ozbiljno i svestrano razmotriti. Čini se da formulacija istraživačkog pitanja, uzorak, sredstva i dostupnost izvora podataka predstavljaju ključne determinante u odlučivanju koju strategiju i metode prikupljanja podataka koristiti. Njihovo razmatranje, te pronalaženje ravnoteže između ciljeva istraživanja i mogućnosti za njihovu realizaciju, obećava mnogo više uspjeha nego apstraktno promišljanje što je najpodobnije za spoznaju korupcije.
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.
Copyright (c) 2020 Array