Terorizam

Sažetak

Terorizam se smatra glavnom prijetnjom ljudskim pravima, te političkoj i ekonomskoj stabilnosti u mnogim zemljama, sa značajnim posljedicama po dobrobit šire društvene zajednice. Cjelovito sagledavanje terorizma podrazumijeva interdisciplinarni pristup i uporedno istraživanje iz više oblasti. Bavljenje ovom društvenom pojavom nameće neminovnost "susreta” sa različitim subjektivnim, i objektivnim činiocima koji usporavaju rješavanje kompleksne problematike terorizma. Najčešći objektivni činioci su društveni odnosi i sukobi interesa te nepotpuno pravno regulisanje terorizma. Subjektivni činioci najčešće proizilaze iz politički motivisanog ponašanja država na međunarodnom planu. Nije rijetka situacija da pojedine države često zarad vlastitih interesa krše međunarodne obaveze čija realizacija treba da doprinese suzbijanju terorizma. Problem suvremenog terorizma postaje još složeniji širenjem sredstava za masovno razaranje i uništavanje, kao što su biološke, hemijske, nuklearne i bakteriološke materije. Ne treba izgubiti iz vida i činjenicu da se paralelno sa svjetskom globalizacijom "globalizuje" i terorizam, s obzirom na prostor, dinamiku širenja i djelovanja. Terorizam sve više poprima oblik moći odnosno oblik globalne raspodjele moći čija je ključna poluga strah. U borbi protiv terorizma ne smije se ispuniti jedan od ciljeva terorizma a to je "antivirus demokratije" - u borbi protiv terorizma primjenjivati metode koje imaju za posljedicu kršenje ljudskih prava i sloboda, tzv. "preventivne metode"-"potencijalne teroriste" ubijati, zatvarati, progoniti, iseljavati,.... Globalna "solidarnosti iz straha" koja ima za cilj spriječiti širenje terorizma svojim činjenjem može stvoriti ambijent manipulisanja terorizmom u političke s.vrhe neblagovremenim i neselektivnim pristupom "međunarodnoj borbi" protiv terorizma. U cilju sadržajne elaboracije o terorizmu, u ovom tekstu se analizira problem pojmovnog određenja terorizma i borba protiv terorizma.