Nadležnost Međunarodnog suda pravde za vođenje postupka po tužbi Bosne i Hercegovine protiv SR Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) zbog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida

Sažetak

Tužba Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore zbog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine, kao presedan u praksi Međunarodnog suda pravde, stavila je Sud pred zadatak da definiše mnoga otvorena pitanja koja se mogu pojaviti u jednom ovako složenom postupku. Tu je na prvom mjestu pitanje nadležnosti Suda da raspravlja o ovoj odnosno ovakvoj pravnoj stvari a zatim i pitanje dopustivosti same tužbe..

SR Jugoslavija ( Srbija i Crna Gora ) koristeći se svojim pravom prigovora na nadležnost odnosno pravom isticanja preliminarnih primjedbi omogućila je Sudu da postavi sudsku praksu po ovom pitanju koja će se kao sudski presedan koristiti u svim budućim istim ili sličnim pravnim situacijama.

Namjera autora je da istraži i u kratkim crtama prezentira otvorena pitanja koja su stavljana pred Sud od obiju strana u sporu prateći ih kronološkim redom. Na početku autor daje kratke naznake o samom Međunarodnom sudu pravde. Nakon toga prati se definisanje i osporavanje nadležnosti u tužbi, na raspravi za nametanje privremenih mjera, u sudskim naredbama za nametanje privremenih mjera, preliminarnim primjedbama tužene i odgovoru na preliminarne primjedbe od tužioca, na sudskoj raspravi o preliminarnim primjedbama kao i u sudskoj Presudi od 11. jula 1996. godine. Pitanju nadležnosti najsrodnije je pitanje dopustivosti tužbe pa je i ono dobilo svoje mjesto u ovom pregledu.