Uloga zakona o slobodnim zonama u Bosni i Hercegovini u kreiranju tekuće ekonomske politike

Sažetak

Osnovni problem suvremene ekonomije jeste efikasno zakonodavstvo. Zato je u ovom tekstu izvršena kritička analiza istorije zakonodavstva koje je pratilo oblast slobodnih zona u BiH. Naime, neophodno je ukazati na one tačke gdje zakonodavstvo predstavlja kočnicu slobodnom razvoju privrednih subjekata. Suština rada je da bez kvalitetnog pozitivnog zakonodavstva nema značajnih ekonomskih pomaka u razvitku nacionalne privrede. To se može osjetiti u oblasti slobodnih zona, koje trenutno imaju manjkavosti, za čije je otklanjanje neophodno, a u roku propisanim Zakonom o slobodnim zonama u BiH uraditi sljedeće:

1. Urediti postojeće funkcionisanje slobodnih zona na teritoriji BiH, uvođenjem nove jedoobrazne pravne regulative u oblasti slobodnih zona za cijelu teritoriju BiH, u skladu sa odredbama propisanim novim Zakonom o slobodnim zonama u BiH, koji je objavljen 19.02.2002. godine, te stupio na snagu krajem februara 2002. godine.
2. Plansko i ekonomski opravdano, te u skladu sa principima regionalne politike razvoja BiH vršiti izdavanje dozvola za rad slobodnih zona za BiH, od strane jednog državnog organa, a to je Vijeće Ministara BiH.
3. Slobodne zone moraju biti najvećim dijelom proizvodne, tako da je reforma sadašnjih slobodnih zona neminovna.

Implementacijom Zakona o slobodnim zonama u BiH, treba raditi na sljedećim aktivnostima:

1. BiH treba biti centar za edukaciju malih i srednjih preduzeća, a proizvodne slobodne zone su pogodne za to, jer su interesantne i za strane investitore koji pokazuju interes za ovakve oblike ulaganja, što je itekako bitno za BiH privredu.
2. Slobodne zone u BiH treba da su atraktivne u privlačenju stranog kapitala, kao i da imaju visok stepen ejikasnosti.
3. Da bi se pokrenula proizvodnja, neophodne su kreditne linije za proizvodnju u slobodnim zonam, što bi trebalo privući pažnju zemalja EU po ovom pitanju.
4. Pokretanje proizvodnje u slobodnim zonama treba donijeti povećanje zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti u BiH, kao i povećanje BDP- a i GDP-a po glavi stanovnika, povećanje životnog standarda stanovnika BiH itd.
5. Za sve navedeno neophodna je i edukacija osoblja koje će raditi u novim proizvodnim zonama, putem seminara, ili boravka u nekoj od slobodnih zona u zemljama EU.
6. Realizacijom svih navedenih tačaka eliminisati će se sadašnje nepravilnosti u radu slobodnih zona u BiH, tako da se one više neće smatrati "sivim" zonama u zemljama jugoistočne Evrope.
7. Za BiH privredu, a i privredu R Hrvatske bila bi od velikog značaja realizacija "Sporazuma o slobodnom tranzitu preko teritorije R Hrvatske u i iz luke Ploče i preko teritorije BiH u Neumu", kako bi se koristila i Slobodna zona Ploče.

Ovdje smo privredu posmatrali kao univerzalnu ekonomsku kategoriju i zakon smo isto tako podredili tome cilju, tako da zakonodavna djelatnost sa znanstvenom djelatnošću mora biti u najužoj vezi, u interesu ekonomskog i socijalnog progresa.