Sažetak
Krivično zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini sadrži impozantan broj krivičnih djela, među kojima je i protivpravno sačinjavanje tajnih audio i video snimaka, koje u posljednje vrijeme veoma privlači pažnju javnosti. U ovom radu ćemo pokušati dati odgovor na pitanje da li je ipak nekada dopušteno sačinjavati tajne audio i video snimke, te ako je odgovor potvrdan, kada je to moguće. Odgovor na to pitanje ćemo tražiti, uz pomoć metoda istraživanja normativnog okvira, domaće sudske prakse, komparativne sudske prakse, te prakse Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i njenom konstruktu javnog interesa. Tako ćemo i predstaviti nekoliko odluka Ustavnog suda Bosni i Hercegovini i redovnih sudova u Bosni i Hercegovini, kako bismo mogli izvesti zaključak da li se i u kojoj mjeri poštuju „strazburški“ standardi u primjeni prava od strane domaćeg pravosuđa. Takođe ćemo komparirati normativna rješenja iz Bosne i Hercegovine sa istim ili sličnim iz susjednih država, konkretno Republike Hrvatske i Republike Srbije, koja baštine isti, jugoslovenski pravni sistem, te poput Bosne i Hercegovine prolaze (Republika Srbija) ili su u najvećoj mjeri prošle (Republika Hrvatska) proces usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravom Evropske unije i pravom Savjeta Evrope.
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.
Copyright (c) 2023 Array