Sažetak
U radu se analiziraju pitanja koja se odnose na krivični progon učinilaca krivičnih djela protiv okoliša, posebno sa aspekta krivičnog zakonodavstva i same prakse u procesuiranju ovih krivičnih djela u Federaciji Bosne i Hercegovine. Imajući na umu da kod krivičnih djela protiv okoliša u pravilu nedostaje neposredna žrtva, te da ova vrsta kriminaliteta može kroz duži vremenski period ostati neprimijećena prije nego što eventualna šteta postane vidljiva, u radu je izvršen pregled zvaničnih statističkih podataka vezanih za procesuiranje ovih krivičnih djela u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2018. – 2020. godine. Premda se u većini krivičnih zakonodavstava u zemljama bivše Jugoslavije, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, postavlja visok stepen zaštite okoliša, analizom zvaničnih statističkih podatka ne može se zaključiti da otkrivanje i procesuiranje ove vrste krivičnih djela ima dovoljnu prioritizaciju u radu kako kod upravnih tijela, tako ni kod tijela krivičnog progona bez obzira na opasnosti i teške posljedice ove vrste kriminaliteta. S time u vezi, u radu je pored prakse procesuiranja krivičnih djela protiv okoliša u Federaciji Bosne i Hercegovine ponuđen i set preporuka za donosioce odluka o sistemskim koracima za adekvatnu zaštitu okoliša.
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.
Copyright (c) 2023 Array