Riječ urednice

Sažetak

Poštovane čitateljice i čitatelji,
zadovoljstvo mi je predstaviti prvi dvobroj „Kriminalističke teme“ za 2024. godinu, koji sadržajno obuhvaća šest iznimno interesantnih prethodnih saopćenja, znanstvenih i stručnih radova iz domena kriminalistike, kriminologije i sigurnosnih studija čime se osigurava kontinuitet u objavljivanju radova kojima se proširuju znanstvene spoznaje te inoviraju promišljanja o već etabliranim temama.

U ovom broju se pred vama nalazi izvorni znanstveni rad redovitih profesora Univerziteta u Sarajevu – Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije prof. dr. Muhameda Budimlića, prof. dr. Elmedina Muratbegovića i prof. dr. Harisa Halilovića „Samoprijavljeno prestupništvo mladih u ruralnim sredinama Bosne i Hercegovine“. U navedenom radu koautorski tim, koristeći se podacima prikupljenim u okviru Međunarodne studije o samoprijavljenom
prestupništvu 3 (eng. International Self-Report Delinquency Study 3), nastoji osvijetliti obilježja samoprijavljenog prestupništva mladih u ruralnim sredinama Bosne i Hercegovine.

Naredni rad predstavlja prethodno saopćenje koautora prof. dr. Muhameda Budimlića i koautorice doc. dr. Sandre Kobajice Mišanović sa Univerziteta u Sarajevu - Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije pod naslovom „Prestupničko ponašanje mladih: preliminarni rezultati četvrte Međunarodne studije o samoprijavljenom prestupništvu (ISRD4) u Bosni i Hercegovini“. U ovom radu koautorski tim predstavlja preliminarne rezultate međunarodnog istraživanja pod nazivom Međunarodna studija o samoprijavljenom prestupništvu djece (eng. International Self-Reported Delinquency Study – ISRD) za Bosnu i Hercegovinu.

Potom slijedi pregledni naučni rad „Uporaba vatrenog oružja na poslovima privatne zaštite“ koautora Ante Perčina i Ivana Nađa u kojem koautorski tim vrši usporednu analizu normativnog uređenja vezanog za uporabu vatrenog oružja od strane zaštitara u Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Republici Srbiji i Republici Sloveniji, te nastoji dati odgovor na istraživačko pitanje: da li navedena zakonska rješenja kojima se normira rad zaštitara samim neposrednim
izvršiteljima privatne zaštite daju primjerenu ovlast za izvršenje poslova privatne zaštite i/ili ih u konačnici u određenoj mjeri sputavaju i stigmatiziraju u odnosu na najšire građanske ovlasti prilikom obrane od napada?

Nadalje, dvobroj nudi stručni članak “Pomoć i podrška žrtvama terorizma - međunarodni standardi“ autorice Lejle Čopelj, šefice Odjela za borbu protiv terorizma Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine u kojem se polemizira pojmovno određenje termina „žrtva terorizma“ te daje sustavan pregled međunarodnih instrumenata u oblasti pomoći i podrške žrtvama terorizma.

Dvobroj nadalje donosi stručni članak Admira Katice, ministra Ministarstva unutarnjih poslova Kantona Sarajevo pod naslovom „Pranje novca i financiranje terorizma u Bosni i Hercegovine kroz osvrt na zakonodavni okvir i trenutno stanje“. U navedenom radu se vrši definiranje termina pranje novca i financiranje terorističkih aktivnosti, daje pregled zakonodavnog okvira na nivou Bosne i Hercegovine i mehanizama za praćenje mjera za sprečavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti te se vrši analiza odgovora države na borbu protiv pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.

U konačnici dvobroj nudi stručni članak „Crime Scene Investigation and Reconstruction – Criminal Procedure and Criminalistics Aspects in North Macedonia“ koautorica Vesne Trajanovske, profesorice na Međunarodnom Balkanskom Univerzitetu i Natashe Peovske, profesorice na Fakultetu za sigurnost, Skoplje, Univerziteta „Sv. Kliment Ohridski iz Bitole. U navedenom radu koautorice prezentiraju pravni okvir kojim je regulirano provođenje očevida i rekonstrukcije u Republici Sjeverna Makedonija te niz postupovnih i kriminalističkih pravila za provođenje istih.

Ovom prigodom također želim izraziti zahvalnost svim autorima i koautorima na dostavljenim radovima, recenzentima, kao i članovima Redakcije koji su svojim sugestijama i prijedlozima unaprijedili kvalitetu i omogućili publiciranje još jednog izdanja časopisa „Kriminalističke teme“ te se nadam da će čitatelji i u ovom broju pronaći interesantne i upotrebljive sadržaje.

Glavna i odgovorna urednica
Prof. dr. Marija Lučić-Ćatić