Uporaba vatrenog oružja na poslovima privatne zaštite

Sažetak

Ukupne aktivnosti privatne zaštite prilikom zaštite osoba i imovine se u najvećem broju slučajeva tretiraju u kontekstu preventivnih zaštitnih aktivnosti, iako je ne- posrednim izvršiteljima poslova privatne zaštite dan dio i represivnih ovlasti i to primarno u slučaju potrebe zaštite vlastitog života i/ili osobe koja je predmet zaštite prilikom obavljanja navedenih poslova. No, uporaba navedenih zaštitarskih ovlasti iz kategorije sredstava prisile, počevši od uporabe tjelesne snage, (raspršivača do- zvoljenih neškodljivih tvari, sredstava za vezivanje), preko zaštitarskog psa, pa sve do uporabe vatrenog oružja u praksi često rezultira nizom prateće problematike u slučajevima kad do primjene navedenih ovlasti od strane zaštitara doista i dođe. U tom kontekstu dakako najveći dio navedene problematike otpada na uporabu vatrenog oružja kao najsnažnijeg represivnog sredstva koje zaštitar ima na raspola- ganju prilikom odbijanja istodobnog i protupravnog napada na vlastiti integritet ili osobu koja je predmet zaštite. Slijedom prethodno navedenoga, kao i općeg tuma- čenja prema kojemu ovlasti privatnih zaštitara suštinski proizlaze iz tkz. „građanskih ovlasti“ (nužne obrane, krajnje nužde i građanskog uhićenja) koje načelno ima i sva- ki građanin, u radu koji slijedi analizirano je normativno uređenje vezao uz uporabu vatrenog oružja od strane zaštitara u Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Repu- blici Srbiji i Republici Sloveniji, te pritom dati odgovoriti na istraživačko pitanje, da li navedena zakonska rješenja kojima se normira rad zaštitara samim neposrednim izvršiteljima privatne zaštite daju primjerenu ovlast za izvršenje poslova privatne zaštite i/ili ih u konačnici u određenoj mjeri sputavaju i stigmatiziraju u odnosu na najšire građanske ovlasti prilikom obrane od napada. U tom kontekstu proanaliziran je i posljednji događaj u noćnom klubu Ritz u Zagrebu (od 22.04.2023.), u kojem je postupanje zaštitara i odbijanje napada uz uporabu vatrenog oružja, (u ovom tre- nutku) okarakterizirano kao kazneno djelo ubojstva, a ne uporaba vatrenog oružja prilikom obavljanja poslova privatne zaštite sa smrtnom posljedicom.