Riječ urednice

Abstract

Poštovane čitateljice i čitatelji,

osobito mi je zadovoljstvo predstaviti drugi dvobroj  „Kriminalističke teme“ za 2022. godinu, koji sadrži sedam iznimno interesantnih znanstvenih i stručnih radova iz domena kriminalistike, kriminologije i sigurnosnih studija, jedan prikaz univerzitetskoga udžbenika i jedan prikaz konferencije.

Ovaj dvobroj započinje izvornim znanstvenim radom autorice Jelene Jovanović, uposlenice Centra za forenzička ispitivanja Crne Gore pod naslovom „A Study on Effects of Immersion in River Water and Sea Water on DNA placed on Guns“.  U navedenom radu autorica ispituje utjecaj različitih tipova vode na gubitak DNA na vatrenom oružju koje je potopljeno u vodu u trajanju od 30, 90 i 270 minuta te  zaključuje da je utjecaj slane vode na gubitak DNA znatno veći u odnosu na slatku vodu.

Naredni rad predstavlja prethodno saopćenje autora Jasmina Ahića, profesora i dekana Univerziteta u Sarajevu - Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije pod naslovom „Radicalism and violent extremism in Bosnia – „Circle of Lack of Knowledge and Islamofobia“ u kojem autor kritički sagledava vodeće stavove prisutne u suvremenoj znanstvenoj literaturi glede epistemiološke i praktične vrijednosti koncepta radikalizma koji vodi ka terorizmu.

Dvobroj potom donosi pregledni znanstveni rad koautorica Vande Božić, profesorice na Pravnom Fakultetu Union Univerziteta iz Beograda, Suzane Dimić, profesorice na Pravnom fakultetu Univerziteta u Prištini i Mirjane Đukić, profesorice na Pravnom fakultetu Univerziteta u Prištini pod naslovom „Tax criminality during the pandemic – risks and predictions“ u kojem koautorski tim polemizira utjecaj pandemije COVID-19 na povećanje određenih vidova poreskih kaznenih djela.

Potom slijedi pregledni znanstveni rad „Psihopatija i moć: implikacije za socijalni život“ autora Šabani Alisabrija,  profesora na Univerzitetu u Sarajevu - Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije. U navedenom radu autor analizira odnos psihopatije i javne moći postavljajući fokus na činjenicu da je u javnom prostoru moguće zapaziti izvjesne psihopatološke osobine lica koja obnašaju javne funkcije pozicionirajući svoja promišljanja kroz  radove A. M. Lobaczewskog i T. Clarka.

Nadalje, dvobroj nudi pregledni znanstveni rad autora Mirze Buljubašića, višeg asistenta na Univerzitetu u Sarajevu - Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije pod naslovom „Retributivni odgovori tranzicijske pravde u Bosni i Hercegovini“. U navedenom radu autor vrši pregled retributivnih odgovora Bosne i Hercegovine na ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, te zaključuje da retributivni odgovori nikada nisu mogli ostvariti preventivne efekte koje zagovara tranzicijska pravda jer restorativni mehanizmi tranzicijske pravde u BiH ili nisu postojali ili nisu bili skrojeni da ostvare adekvatan učinak.

Naredni rad „Trendovi manifestiranja terorizma nadahnutog radikalnim islamskim diskursom od njegove pojave do danas“ predstavlja pregledni znanstveni rad autorice Edite Hasković, docentice na Univerzitetu u Sarajevu - Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u kojem su analizirani najvažniji trendovi manifestiranja terorizma nadahnutog radikalnim islamskim diskursom od njegove pojave na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi 80-ih godina prošlog stoljeća do danas.

Potom slijedi stručni članak koautorica Maje Govedarice, stručne suradnice Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Lejle Aščerić, stručne suradnice Tužilaštva Bosne i Hercegovine pod naslovom „Uslovi za produženje posebnih istražnih radnji - izazovi i sudska praksa“. Koautorski tim, u navedenom radu, daje osvrt na dostupnu praksu Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine glede ispunjenja standarda za produženje posebnih istražnih radnji kroz prizmu primjene izmjenjenih odredaba Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine koje su usklađene sa Ustavom Bosne i Hercegovine te Evropskom konvencijom za ljudska prava i osnovne slobode.

U dvobroju također možemo pronaći i prikaz knjige „Venecijanska komisija o Ustavu Bosne i Hercegovine“ autorice prof. dr. Lade Sadiković koji je priredila Amina Smailhodžić, doktorica sigurnosnih znanosti Univerziteta u Sarajevu - Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.

U konačnici dvobroj nudi prikaz znanstvenog skupa “Evropska i euroatlantska perspektiva Bosne i Hercegovine u kontekstu  novih geopolitičkih odnosa” koji je 22. studenog 2022. godine upriličen u organizaciji Univerziteta u Sarajevu - Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije. Prikaz je sačinila Lada Sadiković, profesorica i prodekanesa za znanstvenoistraživački rad Univerziteta u Sarajevu – Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.

I ovom prigodom, također želim zahvaliti svim autoricama i autorima te koautoricama i koautorima na dostavljenim radovima, recenzenticama i recenzentima, te članicama i članovima Redakcije koji su svojim sugestijama i prijedlozima unaprijedili kvalitetu i omogućili publiciranje još jednog izdanja časopisa „Kriminalističke teme“. Nadam se da će čitateljice i čitatelji i u ovom broju pronaći interesantne i upotrebljive sadržaje.      

Glavna i odgovorna urednica

Prof. dr. Marija Lučić-Ćatić