Uloga Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije u sprovođenju etničkog čišćenja albanskog stanovništva na Kosovu i Metohiji od 1998. do 1999. godine

Autor(i)

  • Zoran D. Todorović Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije

##doi.readerDisplayName##:

https://doi.org/10.51235/kt.2022.22.1.73

Ključne riječi:

policija, ratni zločini, etničko čišćenje, udruženi zločinački poduhvat, masovne grobnice, skrivanje tela kosovskih Albanaca

Sažetak

Rad predstavlja kratku hronologiju političkog sukoba u Autonomnoj Pokrajini Kosovo (Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo, do ustavnih promena 1989.godine) koji je 90-tih godina prerastao u oružani sukob u kojem su bezbednosne snage Republike Srbije od oktobra 1998.do juna 1999.godine sprovele plansku akciju etničkog čišćenja kosovskih Albanaca. U akciji je vansudski pogubljeno nekoliko hiljada albanskih civila i prisilno proterano u Makedoniju, Crnu Goru, Albaniju i Bosnu i Hercegovinu između 800.000 i 850.000 Albanaca. Rad je baziran na pravosnažnim presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) kojima su osuđeni najviši državni, vojni i policijski zvaničnici u Republici Srbiji zbog udruženog zločinačkog poduhvata usmerenog na izmenu etničke strukture u najmanje 13 kosovskih opština, posebno u periodu kampanje NATO saveza od 24.aprila do 12. juna 1999.godine. Uloga Ministarstva unutrašnjih poslova u sprovedenom udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP), kako je to utvrđeno presudama MKSJ tadašnjim čelnicima MUP-a: Vlastimiru Đorđeviću, načelniku Resora javne bezbednosti, Sretenu Lukiću, načelniku Štaba MUP-a za Kosovo, (optužen je i Vlajko Stojiljković, ministar unutrašnjih poslova, ali je 2002.godine izvršio samoubistvo) - nesumnjiva je. Zbog toga zahteva analizu uloge ovog dela represivnog aparata države Srbije u etničkom čišćenju kosovskih Albanaca, kao i njegove uloge u planskom i sistematskom prikrivanju zločina. Prikrivanje zločina sprovedeno je od marta do juna 1999.godine od strane snaga MUP-a kroz tajne operacije premeštanja tela kosovskih Albanaca iz primarnih grobnica na Kosovu i njihovo sahranjivanja u masovne grobnice na tajnim lokacijama u Srbiji. Tri grobnice otkrivene su 2001. i jedna 2013.godine, sa pretpostavkom da ih ima još jer se traga za još 1.086 albanskih žrtava i 562 žrtve Srba, Roma, Bošnjaka, Egipćana, Aškalija i drugih.

##plugins.themes.default.displayStats.downloads##

##plugins.themes.default.displayStats.noStats##

##submission.downloads##

Objavljeno

2022-11-29

Broj časopisa

Rubrika

Professional Paper

##category.category##

##submission.howToCite##

Uloga Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije u sprovođenju etničkog čišćenja albanskog stanovništva na Kosovu i Metohiji od 1998. do 1999. godine. (2022). Kriminalističke Teme, 22(1-2), 73-90. https://doi.org/10.51235/kt.2022.22.1.73

##plugins.generic.recommendBySimilarity.heading##

##common.pagination##

##plugins.generic.recommendBySimilarity.advancedSearchIntro##